Setaria gussonei Kerguélen Varljivi muhar

Detalj metlice

Vrsta se ne navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.)

Setaria gussonei Kerguélen Varljivi muhar

Jednogodišnja biljka sa uspravnim, snažnim stabljikama visokim ponekad i do 1 m. Raste na različitim ruderalnim mjestima, smetljištima i sl. Vrsta je rijetka na području Mostara. Rijetka nalazišta nalaze se uz otvorene slivnike u Podhumu kao i uz smetljište kod Stare pošte na Musali.

Setaria pumila (Poir.) Schult. Sivi muhar

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) kao Setaria glauca auct. non (L.) P. Beauv. „Po vlažnim, pjeskovitim mjestima i po njivama. Rijetka oko Mostara (Struschka H.)“.

Setaria pumila (Poir.) Schult. Sivi muhar

Jednogodišnja, puzeća ili ustajuća biljka. Raste na nešto vlažnijim pjeskovito – glinovitim mjestima. Vrsta je prilično česta na području Mostara. Najčešće raste uz travnate obale Neretve te po kajsijacima uz Radobolju.

Setaria italica (L.) P.Beauv. Klipasti muhar

Aktuelna nalazišta vrste su vrlo rijetka na području Mostara. Može se naći tu i tamo uz smetljišta, najvjerovatnije samonikla iz ptičijeg sjemena. Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) „Po gdje gdje zasijana i podivljala. Podivljala oko Jablanice (Beck G. v.)”.

Setaria italica (L.) P.Beauv. Klipasti muhar

Jednogodišnja, jako varijabilna, biljka sa uspravnim, snažnim stabljikama visokim i preko 1 m. Klipasti muhar se gaji u nekim djelovima južne Evrope, kao krmna biljka ili radi ptičijeg sjemena, te često iz kulture podivlja. Vrsta se ranije gajila i na području B i H (Beck G. v.)”.

Setaria viridis (L.) P.Beauv. Zeleni muhar

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) „Po strništima i pustim mjestima, kao korov po usjevima. Kod Mostara (Formanek E.); Bune (Murbeck S.)”.

Setaria viridis (L.) P.Beauv. Zeleni muhar

Jednogodišnja biljka sa puzećim ili koljenasto ustajućim stabljikama. Raste kao korov po baštama i vinogradima, te po različitim ruderalnim mjestima. Vrsta je česta na području Mostara gdje raste kao ruderalna biljka na cijelom području grada.

Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Pršljenasti muhar

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) „Po pustim mjestima i kao korov po usjevima. Oko Mostara po zasijanim njivama (Struschka H.).

Setaria verticillata (L.) P.Beauv. Pršljenasti muhar

Jednogodišnja biljka sa uspravnim ili koljenasto ustajućim stabljikama. Rasre kao korov po njivama, baštama i vinogradima te po raznim ruderalnim staništima. Česta je na cijelom području Mostara.

Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Ljubičasta svračica

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) kao Panicum sanguinale L. „Po njivama, vrtovima i pustim mjestima. Ne navodi se za Mostar“.

Digitaria sanguinalis (L.) Scop. Ljubičasta svračica

Jednogodišnja biljka sa mnogobrojnim puzećim ili ustajućim stabljikama. Raste najčešće na pjeskovitim, ruderalnim mjestima i kao korov po njivama, baštama i vinogradima. Raširena je na cijelom području Mostara po baštama, parkovima, trotoarima i raznim ruderalnim mjestima.

Tragus racemosus (L.) All. Razgranjeni lopušnik

Stegnuta metlica nalik na klas.

Aktuelna nalazišta vrste na području Hercegovine su malobrojna. Vrstu sam prvi put zapazio 1996 god. među pukotinama betona Željezničke stanice u Mostaru gdje se još uvijek može naći, kao i na manjem lokalitetu u Zaliku. (suha, ruderalna mjesta). Lopušnik raste i u pukotinama suhozidina uz Vrelo Bune u Blagaju, kao i pukotinama starog kamenog mosta u Klepcima. Nekoliko primjeraka raste i uz put M17 od Dračeva prema Počitelju.

Tragus racemosus (L.) All. Razgranjeni lopušnik

Busen lopušnika u pukotinama starog kamenog mosta u Klepcima.

Jednogodišnja biljka s više povaljenih i pri dnu razgranjenih stabljika. Raste na suhim, toplim staništima, suhozidinama u pukotinama stijena i trotoara. Vrsta se ne navodi za područje Mostara u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Po pjeskovitim, suhim, sunčanim mjestima u strništima. Oko Bileće (Hensch)“.

Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Primorski kršin

metlica (detalj)

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) kao Andropogon gryllus L. „Po suhim, stjenovitim mjestima, po planinskim pašnjacima i napuštenim njivama. Po neobrađenim pjeskovitim mjestima oko Mostara česta (Struschka H.)“.

Chrysopogon gryllus (L.) Trin. Primorski kršin

Gusto busenasta biljka sa mnogobrojnim stabljikama, visokim preko 1 m. Pripada pontsko – mediteranskom flornom elementu. Aktuelna nalazišta vrste su prilično rijetka na području Mostara. Raste po kamenjarama i kamenitim padinama brda Fortica, a manje sastojine se mogu naći i po pećinama uz rijeku Neretvu.

Sorghum halepense (L.) Pers. Piramidalni sirak

metlica (detalj)

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) kao Andropogon arundinaceus Scop. „Po sunčanim, stjenovitim, travama zaraslim mjestima i strništima. Posvuda oko Mostara (Struschka H.); po vlažnim žitorodnim mjestima u dolini Neretve kod Žitomislića i Bune (Murbeck S.)”.

Sorghum halepense (L.) Pers. Piramidalni sirak

Višegodišnja biljka sa kratko puzećim rizomom iz koga izbijaju mnogobrojni izdanci preko 1 m visoki. Vrsta je česta na pjeskovitim ruderalnim mjestima na području Mostara i okoline. Zanimljivo je napomenuti da piramidalni sirak gradi gotovo nepregledne sastojine na zapuštenim manastirskim njivama uz Neretvu u Žitomisliću, gdje ga je švedski botaničar Murbeck zapazio još davne 1891. godine.

Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Tupa vlaska

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) kao Andropogon ischaemum L.. Po sunčanim, suhim mjestima, travnjacima, brdskim livadama, pašnjacima. oko Mostara posvuda česta (Struschka H.), u dolini Neretve kod Žitomislića (Murbeck S.)”.

Dichanthium ischaemum (L.) Roberty Tupa vlaska

Višegodišnja busenasta biljka, s kratkim puzećim rizomom. Obrazuje guste sastojine na osunčanim, suhim i neobrađenim padinama, na pjeskovitim mjestima uz rubove puteva. Vrsta je vrlo česte po okolnim mostarskim brdima kao i po pećinama uz Neretvu.

( Foto Marina Zubac)

Zea mays L. Kukuruz

Metlica sa muškim cvjetovima.

Zea mays L. Kukuruz

Jednogodišnja biljka porijeklom iz Srednje Amerike. Vrsta se uzgaja u većem dijelu Hercegovine pa tako i na širem području Mostara. Rijetko se nađe samonikla uz strništa i smetljišta. Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Potječe iz tropske Amerike te se sadi posvuda u nizinama i poljima sve do u višu regiju brda (Sendtner O)”.

Butomus umbellatus L. Štitasti vodoljub

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Uz Bunu kod Mostara (Struschka H.)“.

Butomus umbellatus L. Štitasti vodoljub

Ova višegodišnja močvarna i vodena biljka raste u močvarama, vlažnim livadama , u stajaćim i sporotekućim vodama, većinom u plićoj vodi. Vrsta je veoma rijetka na području Mostara. Rijetki primjerci mogu se još uvjek naći uz desnu obalu Bune kod ušća Bunice. Najsnažnije sastojine vrste u Hercegovini nalaze se na području Hutova blata.

(V) Vrsta je u B i H označena kao ugrožena (Šilić, Č. Sarajevo 1996).

Alisma plantago-aquatica L. Obični žabočun

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Rijetka uz Neretvu do Mostara (Struschka H.)“, uz Mostarsko blato (Beck G. v.)”.

Alisma plantago-aquatica L. Obični žabočun

Višegodišnja zeljasta vodena, močvarna i vlažnolivadska biljka koja raste uz stajaće vode i močvare, riječne obale, bare, jezera i kanale. Na području Mostara vrsta je prilično rijetka. Rijetko se nađe uz obale Radobolje i Neretve dok je nešto češća uz rijeku Bunu kao i na Mostarskom blatu.

Potamogeton pusillus L. Maleni mrijesnjak

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Na ušću Bune u Neretvu u nadmorskoj visini od 40 m (Murbeck S.)”.

Potamogeton pusillus L. Maleni mrijesnjak

Višegodišnja, zeljasta biljka sa jednostavnim ili pri vrhu jako razgranatim stabljikama. Naseljava stajaćice i sporotekuće vode, najčešće u plićacima. Vrsta je rijetka na području Mostara a može se naći u plićacima Neretve nizvodno od Mostara.

Potamogeton perfoliatus L. Prorasli mrijesnjak

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”U Neretvi i Buni kod Mostara (Struschka H.)“.

Potamogeton perfoliatus L. Prorasli mrijesnjak

Višegodišnja zeljasta vodena biljka sa dugačkim puzećim rizomom i razgranatom stabljikom dugom i do nekoliko metara. Vrsta naseljava stajaće, sporotekuće i tekuće vode. Prilično je česta u nešto plićim djelovima Neretve nizvodno od Mostara kao i u rijeci Buni kod ušća u Neretvu.

Potamogeton crispus L. Kovrčavi mrijesnjak

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”U jarcima kod Mostara (Bornm), u Radobolji od prilike 70 m (Murbeck S.)”.

Potamogeton crispus L. Kovrčavi mrijesnjak

Višegodišnja zeljasta biljka sa tankim i veoma razgranatim rizomom. Vrsta naseljava stajaće ili sporotekuće vode. Prilično je česta u plićacima Bune i Neretve, dok je u Radobolji gotovo i nema pošto Radobolja redovno presušuje tokom ljetnih mjeseci (posljednjih decenija).

Potamogeton lucens L. Svjetlucavi mrijesnjak

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”U Neretvi i Buni kod Mostara (Struschka H.)“.

Potamogeton lucens L. Svjetlucavi mrijesnjak

Višegodišnja zeljasta vodena biljka sa debelim rizomima i razgranatom do 3 m dugačkom stabljikom. Vrsta naseljava bare i jezera a rijetko i sporotekuće vode. Vrsta je rijetka u području Mostara nađe se tu i tamo u mirnijim rukavcima Bune pri ušću Bunice. Najsnažnije sastojine vrste u Hercegovini nalaze se na području Hutova blata kao i u vodama Boračkog jezera.

Typha latifolia L. Širokolisni rogoz

Navodi se u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Rijedak uz obalu Neretve kod Mostara (Struschka H.)“.

Typha latifolia L. Širokolisni rogoz

Višegodišnja zeljasta biljka sa puzećim rizomom. Naseljava obale rijeka i jezera kao i plićake bara i močvara. Širokolisni rogoz je prilično rijetka vrsta uz Neretvu kod Mostara a nešto češće raste u zaraslom koritu Radobolje na lokalitetu Pijeska. Vrsta obrazuje prilično guste sastojine i u blatnjavim kanalima uz željezničku prugu kod Zalika.

Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb.. Krta kositernica

Vrsta se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Po stijenama, kamenim i pjeskovitim mjestima i zidinama; samo u području mediterane flore. Kod Mostara (Knapp po Stapfu): na Humu kod Mostara (Beck G. v.)”.

Ephedra fragilis Desf. ssp. campylopoda (C. A. Mayer) Asch. et Graeb.. Krta kositernica

Krta kositernica naseljava krečnjačke stijene, kamenjare i zidove Jadranske i Egejske provincije mediteranske regije. Kroz riječne doline prodire dublje u unutrašnjost, tako da dolinom Neretve dopire do Mostara. Vrsta je rijetka na području Mostara. Raste tu i tamo po pećinama i zidinama uz Neretvu kao npr. na zidinama uz Koski Mehmed-pašinu džamiji koje se spuštaju prema Neretvi. Vrsta se ne nalazi na spisku biljnih vrsta za Crvenu knjigu Bosne i Hercegovine (Šilić, Č. 1996) ali bi je trebalo zaštititi prvenstveno zaštitom njenih staništa na području Mostara.

Ephedra major Host. Uspravna kositernica

Vrsta se navodi kao Ephedra nebrodensis Tineo ex Guss. u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.). ”Raste po stjenovitim, hridovitim mjestima u području flore Sredozemnog mora, 70-100 m. Na vapnenastim stijenama kod Mostara (Knapp po Stapfu), naročito po donjim obroncima Huma neposredno uz varoš u velikoj množini (Murbeck, Sv.)”. Antun Pichler u svom tekstu ”Flora hercegovačkih grobalja” navodi : ”Zasebna pojava nekih mostarskih grobalja jeste grmlje kositernice (Ephedra nebrodensis), koje je svojim mrkim zelenilom prekrilo čitavo groblje, tako da iz ovog zelenila proviruje tek ovisoko nadgrobno kamenje. Ovaj je grm tipična grobišna biljka i samo izuzetno naći će se po gdjekoji džbun u udolinama krša na Humu i po strmim obroncima Podveležja”. Isti autor spominje vrstu i u djelu ”Slike iz mostarske flore” : ”Vrlo čudan karakter podaje našem kraju mjestimice, osobito u haremima česta kositernica, Ephedra nebrodensis Cup., koja svojim tankim tamno zelenim, lišću sličnim granama puno potsjeća na svoje srodnice češernjače”.

Ephedra major Host. Uspravna kositernica

Uspravna kositernica naseljava pukotine raspucalih krečnjačkih stijena primorskog i montanog pojasa penući se ponekad u visinu nekoliko stotina metara. Načešće se javlja pojedinačno ili obrazuje manje sastojine. Na području Mostara vrsta je prilično rijetka i raste u manjim skupinama na nekolicini mjesta po mostarskim brdima. Sudeći prema navodima iz literature (Pichler A., 1899; Murbeck S., 1891) broj lokaliteta vrste se znatno smanjio u proteklih 100 godina. Vrsta je nestala iz mostarskih harema, poslije ekshumacije većine, te se danas može naći samo na okolnim brdima. Najljepše sastojine nalaze se još uvijek na Humu kao i kod bunkera na brdu Stolac. Jedna manja sastojina nalazi se uz Mali Kuk ali je akutno ugrožena bespravnom gradnjom na aktuelnom području. Vrstu bi trebalo zaštititi na području Mostara prije svega zaštitom njenih staništa.”.

(R) rijetka ili potencijalno ugrožena vrsta. (Šilić, Č. 1996).

Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Šmrika

Šmrika se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Raširen u području mediterane flore po sunčanim, stjenovitim mjestima, ili tvori čitave šume. Oko Mostara (Struschka H.), na Podveležu do visine od 500 m (Beck G. v.), kod željezničke stanice Raška Gora i oko Mostarskog blata (Beck G. v.)”. Antun Pichler u svom tekstu ”Slike iz mostarske flore” (Peti godišnji izvještaj Velike gimnazije u Mostaru 1898/9 god.), Mostar 1899., navodi: “Od konifera nalazimo kao stalnu biljku u našem kraju smreku, Juniperus oxycedrus Koch, I to na pržinama nizine, na neogenskom laporu I u samom kršu. Ona je koje tipičan grm, a po mjestima I nisko drvo. Kao grm prekriva često cijele strane. Vertikalno se ona širi puno više od zelenike, često do 400 – 500 m. visine”.

Juniperus oxycedrus L. ssp. oxycedrus Šmrika

Šmrika stvara posebne, često gotovo čiste sastojine na degradiranim tlima u primorju i prelaznom sredozemnom području. Prodire dosta duboko u kopno, gdje raste na kserofitnim staništima. Vrsta je česta posvuda oko Mostara gdje raste po kamenjarama i kamenitim padinama mostarskih brda.

Cupressus sempervirens L. Čempres

Čempres se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Dolazi sa istoka te se u mediteranom području Hercegovine gaji oko džamija i po muslimanskim grobljima, primjerice u Mostaru”. (Beck G. v.). Profesor mostarske Velike gimnazije Antun Pichler (1863-1922.) u svom tekstu ”Flora hercegovačkih grobalja” (Glasnik Zemaljskog muzeja, Sarajevo, knjiga XIV 1902. godine, str. 124) navodi : ”Čempres vazda zeleni (Cupressus sepervirens L.) tipično drvo istoka, koji se i danas zasađuje po muslimanskim grobištima, nalazi se općenito po svim grobljima. Njegovi najstariji eksemplari biće oni u haremu Karađoz-begove džamije u Mostaru i oni u Počitelju na Neretvi.”

Cupressus sempervirens L. Čempres

Područje spontanog areala vrste je istočno Sredozemlje. Čempres je veoma omiljena ukrasna vrsta u hortikulturi. Na području Hercegovine koristi se u pošumljavanju ogoljelih krških područja. Može doseći starost od nekoliko stotina godina. Vrsta je česta po okolnim mostarskim brdima. Posebno razvijene primjerke nalazimo uz hareme, groblja, crkve i džamije. Podmlađuje se i prirodno te se može smatrati potpuno naturalizovanom.

Pinus halepensis Mill. Alepski bor

Alepski bor se navodi u djelu Flora Bosne, Hercegovine i novopazarskog sandžaka, (Beck, G. GZM u BIH, 1903.) ”Po kamenitim suhim mjestima u području mediteranske flore. Počešće kultiviran, primjerice u Mostaru (Beck G .v.)“.

Pinus halepensis Mill. Alepski bor

Alepski bor je rasprostranjen na dosta širokom području Mediterana. Smatra se da je autohton u istočno mediteranskom području. Na području Hercegovine alepski bor je kultiviran pri pošumljavanju krša. Vrsta je česta po okolnim mostarskim brdima i može se smatrati potpuno naturalizovanom.

Equisetum ramosissimum Desf. Razgranjena preslica

Dio izdanka sa lisnim ovojem

Equisetum ramosissimum Desf. Razgranjena preslica

Razgranjena preslica je rijetka biljka u flori Mostara. Nalazimo je tu i tamo uz Neretvu, gdje obrazuje manje sastojine na glinovito-pjeskovitim zemljištima. U centralnoj gradskoj zoni može se naći na lokalitetu Uzak, gdje raste na golom laporu tik uz obalu Neretve.

Equisetum palustre L. Močvarna preslica

Gornji dio fertilnog izdanka

Equisetum palustre L. Močvarna preslica

Močvarna preslica obrasta močvarne površine, obalna područja te vlažna ruderalna mjesta. Vrsta je prilično rijetka na području Mostara. Manje sastojine mogu se naći uz obale Bune i Neretve.